Na ovoj stranici
Koronarna bolest kod žena nije retka, ali se često kasnije prepoznaje. Simptomi mogu biti manje upadljivi ili praćeni tegobama koje se ne povezuju odmah sa srcem, a deo problema ponekad leži u sitnim krvnim sudovima koje standardni pregledi ne prikazuju. Razumevanje tih razlika pomaže da se na vreme postavi pravo pitanje i izabere odgovarajući pregled, uključujući CT koronarografiju.
Zašto se koronarna bolest kod žena kasnije prepoznaje
Dugo se smatralo da je bolest srčanih arterija pre svega muški problem. Kod žena se ona zaista u proseku javlja nešto kasnije, a rizik primetno raste posle menopauze. To ipak ne znači da je bolest blaža ili manje ozbiljna kada se pojavi.
Istraživanja pokazuju da se tegobe žena češće pripisuju drugim uzrocima, poput stresa, anksioznosti ili problema sa želucem, i da se kod njih ređe sprovode pojedini dijagnostički testovi. I same žene često umanjuju svoje simptome i kasnije traže pomoć, jer brinu o drugima ili ne žele da „dižu paniku“. Posledica je da se dijagnoza ponekad postavlja tek posle ozbiljnijeg događaja.
Zato je korisno da i žene i njihovi lekari imaju na umu da srce može biti uzrok tegoba i onda kada slika nije tipična. Ranije prepoznavanje ne znači više straha, već pravovremenu procenu i, kada je potrebno, lečenje.
Kako se simptomi kod žena mogu razlikovati
Bol, pritisak ili stezanje u grudima i kod žena je najčešći simptom. Razlika je u tome što bol ne mora biti najjači ni najupadljiviji znak, a češće ga prate i druge tegobe:
- nedostatak vazduha, i bez većeg napora
- mučnina, povraćanje ili nelagodnost u gornjem delu stomaka
- bol u leđima, ramenima, vratu ili vilici
- neobičan, izražen umor koji traje danima
- vrtoglavica, preznojavanje ili osećaj slabosti
Ove tegobe se ponekad javljaju u mirovanju, tokom noći ili pri emotivnom stresu, a ne samo pri fizičkom naporu. Stručnjaci zato savetuju da se izbegava izraz „atipičan bol“, jer navodi na pogrešan zaključak da tegobe nisu srčanog porekla. Više o tome kada bol u grudima treba ispitati piše u tekstu bol u grudima: kada je CT koronarografija pravi izbor.
Iznenadan, jak ili dugotrajan bol ili pritisak u grudima, naročito uz gušenje, preznojavanje, mučninu ili bol u ruci, vilici ili leđima, može biti znak srčanog udara. Odmah pozovite hitnu pomoć na broj 194, čak i ako niste sigurni.
Faktori rizika specifični za žene
Pored poznatih faktora rizika, kao što su pušenje, povišen krvni pritisak, povišen holesterol, šećerna bolest i fizička neaktivnost, kod žena postoje i faktori vezani za hormone, trudnoću i imunski sistem. Oni se lako previde ako ih lekar posebno ne pita:
- preeklampsija ili povišen krvni pritisak tokom trudnoće
- gestacijski dijabetes, odnosno šećerna bolest koja se javila u trudnoći
- rana menopauza
- sindrom policističnih jajnika
- autoimune bolesti, kao što su reumatoidni artritis ili lupus
- depresija i dugotrajan psihički stres
Ako ste imali neko od ovih stanja, vredi to pomenuti lekaru i onda kada vam se čini da nema veze sa srcem. Komplikacije u trudnoći povezuju se sa ranijim razvojem ateroskleroze, pa su dragocen podatak za procenu rizika godinama kasnije. Kod mlađih žena posebno nepovoljna kombinacija je pušenje uz hormonsku kontracepciju.
Kada nema suženja, a problem postoji
Kod žena je češća situacija da tegobe postoje, a na snimku velikih koronarnih arterija nema značajnog suženja. To ne znači uvek da je srce potpuno zdravo. U takvim slučajevima razmatra se nekoliko stanja:
- mikrovaskularna disfunkcija: sitni krvni sudovi srca se ne šire dovoljno kada srcu zatreba više krvi
- spazam koronarnih arterija: privremeno grčenje zida arterije koje smanjuje protok
- INOCA: dokazan nedostatak dotoka krvi u srčani mišić bez značajnog suženja velikih arterija
- MINOCA: srčani udar bez značajnog suženja arterija, iza koga mogu stajati različiti uzroci
- spontana disekcija koronarne arterije (SCAD): iznenadno raslojavanje zida arterije koje nije posledica ateroskleroze i znatno češće pogađa žene
Sitni krvni sudovi su premali da bi se jasno videli na CT-u ili na klasičnoj koronarografiji. Za njihovu procenu koriste se funkcionalni pregledi, a izbor zavisi od tegoba i dostupnosti metoda. Uredan nalaz velikih arterija zato je važna i umirujuća informacija, ali ne uvek i kraj ispitivanja ako tegobe traju.
Šta CT koronarografija može da pokaže kod žena
CT koronarografija prikazuje unutrašnjost i zid koronarnih arterija, pa ne pokazuje samo suženja nego i plak, odnosno naslage u zidu arterije koje još ne smanjuju protok. To je kod žena posebno korisno, jer je bolest kod njih češće rasuta, bez jednog velikog suženja. O tome kakve vrste plaka postoje i zašto je to važno piše u tekstu vrste plaka: meki, tvrdi i mešoviti.
Novije analize podataka iz velikih studija ukazuju da kod žena rizik od srčanih događaja počinje da raste pri manjoj količini plaka nego kod muškaraca. Autori zato predlažu da se nalazi tumače uz uvažavanje pola. Ova oblast se još istražuje, ali sugeriše da ni nalaz sa malo plaka kod žene ne treba olako zanemariti, nego ga iskoristiti za ozbiljniju prevenciju.
Kod žena u reproduktivnom dobu pre pregleda se uvek proverava mogućnost trudnoće, jer se CT u trudnoći izbegava osim kada je zaista neophodan. Više o tome u tekstu kome CT koronarografija nije namenjena. Kada je uz anatomiju potrebno proceniti i kako srčani mišić prima krv, u obzir dolazi i CT perfuzija srca.
Šta da pitate lekara
Dobar razgovor sa lekarom često je najvažniji korak. Ako imate tegobe koje vas brinu, zapišite kada se javljaju, koliko traju, šta ih izaziva i šta ih olakšava. Korisna pitanja su:
- Da li moje tegobe mogu poticati od srca, iako ne liče na klasičan bol u grudima?
- Da li su komplikacije u trudnoći ili rana menopauza važni za procenu mog rizika?
- Koji pregled najbolje odgovara mom slučaju: test opterećenja, CT koronarografija ili neka druga metoda?
- Ako nalaz velikih arterija bude uredan, a tegobe se nastave, šta je sledeći korak?
Na razgovor ponesite i podatke o porodičnoj istoriji, odnosno da li su roditelji, braća ili sestre imali srčani udar ili ugradnju stenta u mlađim godinama. Korisni su i raniji nalazi holesterola, šećera i krvnog pritiska, kao i podaci o trudnoćama. Što je slika potpunija, lekaru je lakše da proceni koliko su tegobe verovatno srčane i koji pregled ima najviše smisla.
Opšti pregled metode nalazi se u tekstu CT koronarografija: kompletan vodič za pacijente. Ako želite stručno mišljenje o tome da li je pregled smislen u vašem slučaju, možete zakazati konsultaciju.
Ukratko
- Koronarna bolest kod žena je česta, ali se često kasnije prepoznaje.
- Bol u grudima je i kod žena najčešći simptom, ali ga češće prate gušenje, mučnina, umor ili bol u leđima i vilici.
- Komplikacije u trudnoći, rana menopauza i autoimune bolesti povećavaju rizik i treba ih pomenuti lekaru.
- Uredan nalaz velikih arterija ne isključuje uvek problem sitnih krvnih sudova.
- CT koronarografija prikazuje i plak bez suženja, što je kod žena posebno važno za prevenciju.
Česta pitanja
Da li mlade žene mogu imati srčani udar?
Mogu, iako je to ređe. Kod mlađih žena se, pored ateroskleroze, češće razmatraju i drugi uzroci, kao što je spontana disekcija koronarne arterije.
Ako je test opterećenja bio uredan, da li to isključuje bolest?
Ne uvek, jer nijedan test nije savršen. Ako tegobe traju, lekar može predložiti drugi pregled, na primer CT koronarografiju ili drugačiji funkcionalni test.
Da li je CT koronarografija bezbedna za žene?
Da, uz uobičajene mere opreza. Pre pregleda se proveravaju mogućnost trudnoće, funkcija bubrega i eventualna alergija na kontrast.
Šta znači ako imam plak, ali nemam suženje?
To znači da je ateroskleroza prisutna u ranoj fazi. To je prilika da se, u dogovoru sa lekarom, ozbiljnije pristupi prevenciji.
Tekstovi na ovom sajtu služe za opšte informisanje i ne zamenjuju pregled, dijagnozu i savet lekara. Za odluke o vašem zdravlju obratite se svom lekaru.

