Na ovoj stranici
Urođene anomalije koronarnih arterija su odstupanja u polasku, toku ili završetku krvnih sudova koji hrane srce, prisutna od rođenja. Većina njih nikada ne izaziva tegobe i otkriva se slučajno, tokom pregleda koji se radi iz drugog razloga. Manji broj, pre svega arterija koja prolazi između aorte i plućne arterije, može biti važan, naročito kod mladih ljudi koji se intenzivno bave sportom. CT koronarografija je danas jedan od najpreciznijih načina da se takva anomalija prikaže i proceni.
Šta su anomalije koronarnih arterija
Srce dobija krv preko dve glavne koronarne arterije, leve i desne. Kod većine ljudi one polaze iz tačno određenih proširenja na samom početku aorte, koja se nazivaju sinusi, i imaju prepoznatljiv put po površini srca. Kada polazak, putanja ili završetak neke arterije odstupa od tog uobičajenog obrasca, govori se o anomaliji.
Anomalije nastaju tokom razvoja srca pre rođenja. Nisu posledica načina života i ne pojavljuju se kasnije, iako se često otkriju tek u odraslom dobu. U praksi se najčešće opisuju kroz tri grupe:
- anomalije polaska: arterija polazi sa neuobičajenog mesta, na primer iz suprotnog sinusa aorte
- anomalije toka: arterija prolazi neuobičajenim putem, između velikih krvnih sudova ili kroz srčani mišić
- anomalije završetka: arterija se ne grana u srčani mišić kako bi trebalo, već se direktno spaja sa nekom srčanom šupljinom ili krvnim sudom, što se naziva fistula
Koliko su česte i zašto se najčešće otkriju slučajno
Procene učestalosti se razlikuju, jer zavise od metode kojom se traže i od toga šta se ubraja u anomalije. U opštoj populaciji klinički značajne anomalije su retke. Kod ljudi koji rade CT koronarografiju one se nalaze češće nego na klasičnoj koronarografiji, delom zato što CT jasnije prikazuje prostorni tok arterije, a delom zato što se u takve serije ubrajaju i blage varijante.
Najveći broj nalaza su bezazlene varijante. Čest primer je takozvani miokardni most, kada kratak deo arterije umesto po površini prolazi kroz srčani mišić. Kod većine ljudi on ne izaziva nikakve tegobe, a lečenje se razmatra samo kada postoje simptomi. Slično tome, kada arterija polazi sa neobičnog mesta, ali velike krvne sudove zaobilazi iza aorte, takav tok se obično smatra benignim.
Zato je važno imati realna očekivanja: ako vam je na nalazu opisana anomalija, to samo po sebi ne znači da je srce ugroženo. Odlučujući su vrsta anomalije, njen tačan tok i eventualne tegobe. Kako su nalazi strukturisani i šta znače pojedini delovi opisa, objašnjeno je u tekstu kako se čita nalaz CT koronarografije.
Koje anomalije mogu biti klinički važne
Najviše pažnje izaziva situacija kada koronarna arterija polazi iz suprotnog sinusa aorte, a zatim prolazi između aorte i plućne arterije. Takav tok se naziva interarterijski. Pri velikom naporu oba velika krvna suda se šire, pa arterija između njih može biti pritisnuta. Rizik je veći ako je početni deo arterije delimično ugrađen u zid aorte, što se opisuje kao intramuralni tok, jer je tada otvor arterije često uzak i spljošten. Posledica može biti privremeno smanjen dotok krvi u srčani mišić.
Rizik nije isti za sve oblike. Prema dostupnim podacima, leva koronarna arterija koja polazi iz desnog sinusa ređa je, ali se smatra opasnijom od obrnute varijante, kada desna arterija polazi iz levog sinusa. Kod ovog drugog oblika, ako nema tegoba i znakova smanjenog protoka, rizik je uglavnom mali, pa se odluke donose individualno.
Posebnu grupu čine fistule, odnosno neuobičajene veze arterije sa srčanom šupljinom ili drugim krvnim sudom. Male fistule često ne prave probleme, dok veće mogu zahtevati redovno praćenje ili lečenje.
Zašto je CT koronarografija ključna za procenu anomalija koronarnih arterija
Kod anomalija nije dovoljno znati da arterija postoji i da je prohodna. Važno je tačno videti gde polazi, pod kojim uglom izlazi iz aorte, kojim putem ide i u kakvom je odnosu sa aortom i plućnom arterijom. Klasična koronarografija daje dvodimenzionalne projekcije, pa taj prostorni odnos ponekad ostaje nejasan.
CT koronarografija pravi trodimenzionalan prikaz srca i krvnih sudova tokom kratkog snimanja. Radiolog može da prati arteriju iz svih uglova, izmeri njen početni deo i proceni da li postoje znaci intramuralnog toka ili suženja na polasku. Stručno udruženje za kardiovaskularni CT (SCCT) navodi procenu koronarnih anomalija kao prikladnu indikaciju za ovaj pregled. Opšte informacije o pregledu nalaze se na stranici CT koronarografija, a detaljno objašnjenje celog postupka u tekstu CT koronarografija: kompletan vodič za pacijente.
Kod dece i veoma mladih osoba ponekad se kao alternativa koristi magnetna rezonanca srca, koja ne koristi jonizujuće zračenje. Izbor zavisi od uzrasta, pitanja koje treba razrešiti i dostupnosti aparata. O tome koliko zračenja nosi savremeni CT pregled srca piše u tekstu zračenje kod CT koronarografije: koliko je i da li je bezbedno.
Mladi sportisti i tegobe pri naporu
Anomalije sa interarterijskim tokom pominju se među ređim uzrocima iznenadnih srčanih događaja kod mladih sportista, najčešće tokom ili neposredno posle velikog napora. Važno je naglasiti da je takav ishod redak i da apsolutni rizik za pojedinca nije lako proceniti. Postojeći podaci se uglavnom zasnivaju na analizama smrtnih slučajeva, a ne na dugotrajnom praćenju svih ljudi koji imaju anomaliju, pa stručnjaci i dalje pozivaju na veće registre.
Ipak, određene tegobe kod mladih osoba zaslužuju pažljivu procenu kod lekara:
- nesvestica ili gubitak svesti tokom fizičkog napora
- bol ili pritisak u grudima koji se javlja pri naporu
- neuobičajeno gušenje ili iznenadan pad izdržljivosti
- osećaj lupanja ili preskakanja srca tokom treninga
- iznenadna srčana smrt mlađeg člana porodice
Ako tokom napora dođe do gubitka svesti, jakog bola u grudima ili osoba prestane normalno da diše, odmah pozovite hitnu pomoć na broj 194 i, ako ste obučeni, započnite oživljavanje. Takvo stanje se nikada ne procenjuje kod kuće.
Šta sledi kada se otkrije anomalija
Plan zavisi od vrste anomalije, uzrasta, tegoba i nivoa fizičke aktivnosti. Kod bezazlenih varijanti često nije potrebno ništa osim jasne napomene u medicinskoj dokumentaciji. Ona je korisna jer olakšava planiranje eventualnih budućih intervencija na srcu.
Kod potencijalno važnih oblika lekar obično traži dodatnu procenu da li anomalija tokom napora zaista smanjuje dotok krvi u srčani mišić. To može biti test opterećenja, ispitivanje prokrvljenosti srčanog mišića ili druga funkcionalna metoda. Jedna od mogućnosti je CT perfuzija srca, koja pokazuje kako srčani mišić prima krv. Odluke se najčešće donose u timu u kome su kardiolog, radiolog i kardiohirurg.
Lečenje, kada je potrebno, najčešće je hirurško. Postoje operacije kojima se početni deo arterije oslobađa iz zida aorte ili joj se pravi novi, bezbedniji polazak. Kod drugih osoba izbor je redovno praćenje, uz individualan dogovor o sportu i intenzitetu napora. Ako ste dobili nalaz sa opisanom anomalijom i niste sigurni šta on znači za vas, možete zatražiti konsultaciju i razgovarati o nalazu i snimcima.
Ukratko
- Urođene anomalije koronarnih arterija prisutne su od rođenja i većina njih je bezazlena.
- Najviše pažnje traži arterija koja polazi iz suprotnog sinusa i prolazi između aorte i plućne arterije.
- CT koronarografija trodimenzionalno prikazuje polazak i tok arterije i zato je ključna za procenu.
- Nesvestica ili bol u grudima pri naporu kod mlade osobe uvek zaslužuju pregled kod lekara.
- Odluka o lečenju i sportu donosi se individualno, posle dodatnih funkcionalnih testova.
Česta pitanja
Da li se anomalija koronarne arterije nasleđuje?
Većina anomalija se javlja pojedinačno, bez jasnog naslednog obrasca. Ako je u porodici bilo iznenadne srčane smrti mlade osobe, o pregledu ostalih članova treba razgovarati sa kardiologom.
Mogu li da treniram ako imam anomaliju?
To zavisi od vrste anomalije, tegoba i rezultata funkcionalnih testova. Kod bezazlenih varijanti ograničenja obično nisu potrebna, a kod rizičnijih oblika odluku donosi kardiolog.
Da li miokardni most znači da imam bolest srca?
Najčešće ne. Kod većine ljudi most ne izaziva tegobe i ne zahteva lečenje, a terapija se razmatra samo kada postoje simptomi.
Može li ultrazvuk srca da otkrije anomaliju?
Kod dece ultrazvuk često može da prikaže polazak koronarnih arterija, ali je kod odraslih taj prikaz ograničen. Za precizan tok arterije najčešće se koriste CT koronarografija ili magnetna rezonanca srca.
Tekstovi na ovom sajtu služe za opšte informisanje i ne zamenjuju pregled, dijagnozu i savet lekara. Za odluke o vašem zdravlju obratite se svom lekaru.

